Istražila i napisala: Ema Korbar, 1. pmg

Škola je ustanova bez koje ne možemo ništa, koja nas uči i priprema životu, donosi zabavu i
veselje, ali i jednako toliko stresa, muke i napora. „Kako škola može biti bolja?“ – glasilo je
pitanje koje sam postavila učenicima Srednje škole Isidora Kršnjavoga i dobila zanimljive
odgovore.

Produžiti odmore
Učenici smatraju da bi se odmori trebali produžiti jer pet minuta nije dovoljno da jedu, odu u
zahod i jednostavno se odmore i opuste. Sedam puta po 45 minuta sjedimo ograničeni i sabrani na pisanje i slušanje s 5-minutnim stankama između nastavnih sati, što ih umori te nemaju više volje niti snage. Smatraju da nakon napornog rada zaslužuju duži odmor. Nadalje kažu da škola počinje prerano. Ujutro su svi, čak i neki profesori loše raspoloženi, nenaspavani i iscrpljeni te se učenici leže usmjeravaju na gradivo i ne mogu pratiti nastavu kako je potrebno ili samo odustaju i nastave budni spavati. Jutarnja smjena u školu dolazi kada je vani još mrak koji dodatno uspava. Kada bi škola počinjala kasnije, sve bi učenike razbudilo vedro sunce.

Tehnologija napreduje, a školstvo ostaje isto
Zanimljiv je njihov prijedlog sat na kojem bi se učenike pripremalo za život poslije škole, kad će
živjeti sami i neovisno, gdje bi učili praktične obveze kao što su plaćanje računa, pokretanje
vlastitog posla i slično: „Treba nas poučavati praktičnim temama i životnim obvezama.“
Tehnologija i znanost napreduju, ali školstvo i dalje ostaje isto. Učenici osam sati dnevno provode
u klupama slušajući kako treba učiti i razmišljati zbog samo jednog cilja, ocjene. „Štrebaju“
gradivo, nezainteresirani su, učenje im je naporno, a sve to ispari iz glave nekoliko dana nakon
ispita.

Ocjena nije mjerilo znanja i sposobnosti za život
Način ocjenjivanja nije dobar i izlaganja pred razredom ne trebaju biti obvezna. Učenik dobije
lošu ocjenu ako ne može zapamtiti definiciju iz knjige, ako je pod stresom ili ako je anksiozno i ne može pričati pred više ljudi. Ocjena nije mjerilo znanja, pogotovo inteligencije. Postoje učenici
koji su inteligentni i imaju različite sposobnosti, ali im se ne da učiti definicije koje im nikad u
životu neće koristiti te će to vrijeme upotrijebiti za nešto drugo. Također, nisu svi učenici
zainteresirani za iste sadržaje. Nekog zanima matematika, a nekoga geografija. Ne žele svi učiti i
pisati naporne zadaće iz 12 predmeta, ako ih to zapravo neće naučiti nečemu bitnom.
Svakodnevno na internetu možemo pročitati kako učitelji utječu na psihičko stanje učenika svojim neprimjerenim i često vrlo oštrim komentarima, što dodatno sputava učenike kao i pretjerani pritisci ili očekivanja roditelja.

Prijedlozi za poboljšanje škole
Mišljenja i odgovori učenika na temu kako poboljšati školski sustav te kako bi škola bila
jednostavnija mogu se sažeti u nekoliko zaključaka: odmori bi se trebali produžiti, škola počinje prerano, učenike treba poučavati praktičnim temama i životnim obvezama, način ocjenjivanja
činjeničnog znanja nije dobar, a izlaganja pred razredom ne trebaju biti obvezna.