Istražila i napisala: Helena Ivanović, 1. a OG

U 1. a razredu opće gimnazije provedeno je ispitivanje kvalitete oblika nastave koji se održavao
za vrijeme karantene u pandemiji korona virusa. Korona se pojavila krajem 2019. godine u Kini
te se vrlo brzo prenijela na ostatak svijeta. Vrlo zarazan virus potaknuo je mnoge vladajuće
dužnosnike i epidemiologe svijeta da donesu mjere koje će suzbiti širenje virusa. Uslijedila je,
mogli bismo reći, globalna karantena. Mnoge zemlje su je uvele pa tako i Hrvatska. To je bilo
vrijeme kada je struka preporučavala minimalno migriranje iz mjesta stanovanja u neko drugo
mjesto. Škole, te mnoge druge ustanove i poslovne tvrtke su se zatvorile te je sve prešlo na rad
preko mreže i od kuće. Razvila se vrlo napeta situacija, gdje su učenici bili prepušteni sami sebi
da savladaju nove nastavne jedinice, naravno uz pomoć nastavnika putem virtualne učionice.
Izazovno je bilo pristupiti bilo kojem dijelu nastavnog procesa pa tako i objektivnom
vrednovanju. Potaknuta ovim činjenicama te vlastitim iskustvom, odlučila sam provesti anketu
među svojim vršnjacima.
Cilj je ovog istraživanja prikazati subjektivno mišljenja učenika nastavi na daljinu. Anketi je
pristupilo 19 ispitanika kojima je postavljeno nekoliko pitanja, a oni su morali izabrati jedan od
ponuđenih odgovora, napisati svoje mišljenje ili ocijeniti nešto.

​

1. pitanje: Ocijenite online nastavu od 1 do 10.
Rezultati: Prema ovome grafu možemo vidjeti da je većina ispitanika online nastavu ocijenila
ocjenom 5, što je ohrabrujuće i za učenike i za nastavnike.

​

​

​

​

​

​

​

​

2. pitanje: Kako ste pratili nastavu na daljinu? Ponuđeni odgovori: Teams, Viber, Yamer
Rezultati: Većina ispitanika, njih 89,5 % pratilo nastavu je putem Teams aplikacije, a nešto
manje od 10,5 % putem Yamer aplikacije.

​

​

​

​

​

​

​

​

3. pitanje: Što biste promijenili, a što zadržali u takvom obliku nastave? Odgovori:
Ispitanik 1. Promijenila bih videolekcije jer nisu baš dobro objašnjavale.
Ispitanik 2. Promijenila bih aplikacije na kojima imamo online nastavu.
Ispitanik 3. Zadržala bih videopozive profesora i smanjila obveze ili zadaće koje se zadaju
učenicima.
Ispitanik 4. Promijenila bih to da u realnom vremenu moramo biti prisutni na satu, a zadržala to
što sam imala više slobodnog vremena.
Ispitanik 5. Zadržala bih nastavu putem videopoziva, a promijenila bih očekivanja profesora u
online nastavi.
Ispitanik 6. Promijenila bih način kako su neki nastavnici vodili online nastavu, a zadržala bih
projekte koje smo radili.
Ispitanik 7. Promijenila bih to što su neki nastavnici samo slali sadržaje i prezentacije bez
objašnjenja gradiva. Potrošila sam dosta vremena dok skužim neko teže gradivo. Iako nisam
voljela sudjelovati u videopozivima, ipak mi je tako bilo lakše shvatiti gradivo. U online nastavi
bilo je dobro to što sam mogla birati kad ću rješavati zadatke i zadaću. Imala sam cijeli dan za to.
Ispitanik 8. Zadržao bih načine ocijenjivanja (Plakati i prezentacije), ali mi smetaju iscrpljujuće
videolekcije. Mislim da bi profesori trebali smišljati sami svoje planove planove ploča.
Ispitanik 9. Promijenila bih da nemamo videopozive, a zadržala to da imamo postavljene
dokumente koje sami proučavamo.
Ispitanik 10. Promijenila bih vrijeme za zadatke. I željela bih da nastava bude u vrijeme nastave.
Ostali odgovori bili su vrlo slični, pa ih ne treba navoditi!

4. pitanje: Koliko vam je vremena trebalo za nastavu?
Ponuđeni odgovori: 1 – 2 h; 3 – 4 h; 5 – 6 h; 6 – 7 h; više od navedenog.

Rezultati: Učenici su najviše odvajali 3 do 4 sata za nastavu. Nešto manji postotak učenika za
nastavu je odvajalo 6 do 7 sati!

5. Pitanje: Koji vam je predmet bilo najteže pratiti?
Rezultati: Učenicima je najteže bilo pratiti i uspješno sudjelovati u nastavi matematike. Jedan
ispitanik naveo je da mu je najteže bilo pratiti nastavu tjelesnog, koja je bila vrlo komplicirana za
provođenje kod kuće pogotovo bez odgovarajućih rekvizita.

​

​

​

​

​

​

​

6. Pitanje: Kako se održavala nastava?
Ponuđeni odgovori: u realnom vremenu (sat za satom) / u dogovoru s profesorima
Rezultati: Većina učenika imala je nastavu u realnom vremenu, njih čak 57,9 %. Mnogo
ispitanika je u jednom od prethodnih pitanja iznijelo svoje loše mišljenje o nastavi u dogovoru s
profesorima.

​

​

​

​

​

​

​

​

​

Zaključak
Pandemijske godine bile su vrlo izazovne, kako za odrasle tako i za mlade. Korona je donijela
neke pozitivne vrijednosti, ali više negativnih. Pozitivnost korone je to što nas je potaknula na
razmišljanje o našim bližnjima i životnim vrijednostima među kojima nam je običan zagrljaj
postao najvažniji. Shvatili smo kako ljudsko biće ne može funkcionirati bez svoje zajednice.
Negativne su bile zdravstvene posljedice, psihičke i fizičke. Mnogo je ljudi i mladih poslije
karantene počelo patiti od anksioznosti, depresije te drugih psihičkih poremećaja. Kada sve te
pozitivne i negativne pojave korone stavimo uz bok mladima i djeci, možemo vidjeti da je za
njih to bio najteži period. Nije bilo druženja, igranja, izlaska i uobičajenih obveza poput

svakodnevnog spremanja i pripremanja za školu. Učenici su tijekom pandemije i nstave na
daljinu stekli ili osnažili dvije vrline - upornosti i odgovornost.

​