Piše: Ema Marasović, 1.a OG

Atletika je jedna od temeljnih i najraširenijih sportskih grana koja obuhvaća trkačke,
bacačke i skakačke discipline. Zbog svoje sveobuhvatnosti naziva se kraljicom sportova.
Atletskim vježbama stječe se fizička snaga izdržljivost, brzina i okretnost, a učvršćuju se
svojstva volje kao što su hrabrost, odlučnost i upornost. Riječ atletika potječe od grčke riječi
atleta što znači sport, borac, hrvač, jak čovjek. Atletika je sport, natjecanje u hodanju, trčanju,
bacanju i skakanju, najstariji oblik natjecanja kod mnogih naroda, napose u staroj Grčkoj na
olimpijskim igrama.

Povijest atletike
Atletika je jedan od najstarijih oblika sportskih natjecanja, još od vremena orginalnih
Olimpijskih igara iz vremena stare Grčke, pa do modernih Olimpijskih igara današnjice.
Kako se radi o osnovnim disciplinama trčanja, skokova i bacanja, tradicija takvih natjecanja
je stara koliko i tradicija sporta, te je povijest atletike ustvari i povijest sporta.

Atletske discipline

1. Trkačke discipline
- Kratke pruge : utrke na dionicama do 400 m. Uobičajene dionice su: 60 m, 100 m,
200 m, 400m
- Srednje pruge: trkačke discipline na udaljenosti od 400 do 3000 m. Uobičajene
dionice: 800 m, 1500 m, 1000m, 3000 m
- Duge pruge: trkačke discipline na udaljenosti veće od 5000 m. Uobičajene dionice:
5000 m, 10000 m, polumaraton, maraton, ultramaratoni (100 km)
- Štafete: ove utrke uključuju nastup po 4 natjecatelja iz jedne ekipe, koji
naizmjenično trče pojedine dionice izmjenjujući štafetnu palicu. Uobičajene štafete:
4x100 m, 4x400 m
- Brzo hodanje: uključuje dionice 10 km, 20 km i 50 km

2. Bacačke discipline
- koplje
- disk
- kugla
- Kladivo

3. Skakačke discipline
- Skok u dalj
- Skok u vis
- Skok s motkom
- Troskok

​

Hrvatske atletičarke i atletičari
- Sandra Perković - hrvatska atletičarka i rekorderka u bacanju diska, bivša državna
rekorderka u bacanju kugle, dvostruka olimpijska i svjetska te šesterostruka europska
prvakinja u bacanju diska.
- Blanka Vlašić - bivša hrvatska atletičarka i rekorderka na otvorenom (208 cm – drugi
rezultat svih vremena) i u dvorani (206 cm) te dvostruka svjetska prvakinja u skoku u vis.
Prva hrvatska atletičarka koja je preskočila 2 m.
- Ivana Lončarek - hrvatska atletičarka specijalizirana za sprint s preponama. Ima osobni
rekord od 13,09 sekundi na 100 metara s preponama i 8,22 sekunde na 60 metara s

​

Jedan od najpoznatijih atletičara Boris Hanžeković, svestrani sportaš, rođen u Požegi 1916. godine
bio je svojedobno državni rekorder u trčanju na 100 m s preponama i u štafeti 4 x 100 m, a 1938.
postao je rekorder na 110 m s preponama, postigavši balkanski rekord – 15 sekundi. Zbog
suradnje s Narodnooslobodilačkim pokretom interniran je u logor Jasenovac gdje je i stradao. U
čast Borisu Hanžekoviću i danas se međunarodno atletsko natjecanje u Zagrebu naziva
“Hanžekovićev memorijal”. Zagrebački atletski Grand Prix miting, popularni „Hanžek“ ušao je
2005. u odabrano društvo, među 24 mitinga koji tvore Svjetsku atletsku turneju (IAAF World
Athletics Tour).
(Izvor: https://www.skole.hr/atletika/)

Postavljanjem sprava i uređenjem atletske staze
na obnovljenom i rasvjetom opremljenom
sportskom igralištu našičke srednje škole i naš
grad postaje sportski aktivan, prepoznatljiv,
zanimljiv i privlačan mnogim sportašima-
atletičarima, među kojima u dugoj povijesti
našičke atletike ima najviše upravo

​

Budimo i mi zdrava duha u zdravom tijelu!

​